Piše Dr. Péter Techet
"Nije raznolikost ta koja je donijela nasilje u Srebrenicu, nego pokušaj da se ona uništi"

Kada je njemački Bundestag obilježavao sjećanje na genocid u Srebrenici, političar AfD-a Martin Sichert izjavio je u svom govoru da "multikulti" vodi do "bojišta sukoba različitih grupa". Time je indirektno okrivio multikulturalizam i etničko-jezičku raznolikost za genocid, "kao da su mir i stabilnost mogući isključivo u homogenim društvima", piše pravnik i historičar Dr. Péter Techet.
Dr. Techet u komentaru za Die Presse ističe da je Srebrenica stoljećima bila etnički i religijski heterogena sredina.
"Nije raznolikost ta koja je donijela nasilje u Srebrenicu, već etnonacionalistički pokušaj da se multikulturalnost nasilno uništi", ističe.
Mjerilo homogenost
Dr. Techet objašnjava da su društva uvijek sastavljena od različitih grupa, čak i kada ne postoji etnička heterogenost - jer svi ljudi u nekom pogledu pripadaju manjini.
"Ključno pitanje zato nije da li više homogenosti vodi većoj stabilnosti, već kako jedno nužno pluralno društvo može priznati svoju raznolikost, oblikovati je i politički integrisati", ističe on.
Ono što je Sichert rekao u Bundestagu nije ništa novo. Već je Carl Schmitt, pravni teoretičar blizak nacistima, tvrdio da je homogenost preduslov svake političke zajednice. U vrijeme Vajmarske Republike zahtijevao je da se "strano i različito, ono što ugrožava homogenost, ukloni ili drži podalje".
"Ali ako se homogenost uzme kao mjerilo društvenog suživota, svako može biti proglašen neprijateljem – bilo iz etničkih, religijskih ili političkih razloga", navodi Dr. Techet.
On upozorava da je posebno u pluralističkoj demokratiji opasno definisati narod kao homogenu cjelinu. Austrijski pravnik Hans Kelsen zato je naglašavao da je ideja o jedinstvenom narodu uvijek fikcija koja najčešće služi interesima određene grupe: ili se jedan dio društva poistovjećuje s cijelim narodom, kao što to rade populističke stranke; ili vladajuća elita sebi prisvaja pravo da jedina predstavlja narod, što je tipično za autoritarne režime.
Po Schmittovom modelu
Dr. Techet objašnjava da je nakon rata Bosna i Hercegovina reorganizovana Dejtonskim sporazumom duž etničkih i religijskih linija, ističući da je to "model koji snažno podsjeća na Schmittovu ideju: samo homogenost donosi mir". Cijela državna struktura u Bosni i Hercegovini od 1995. zasniva se na etničkoj podjeli.
"Oni koji se ne žele – ili ne isključivo – definisati etničko-religijskom pripadnošću, time bivaju ili isključeni iz političkog učešća ili prisiljeni na etničko opredjeljenje. Rezultat je zemlja u kojoj ne može nastati opća volja građana, jer je demokratski proces odlučivanja blokiran etničkim razmišljanjem".
Dr. Techet smatra da je upravo "homogenizacija je Bosni i Hercegovini prvo donijela rat, zatim političku paralizu i strukturnu nestabilnost".
"Prava pluralistička demokratija bi priznala da etnička i religijska pripadnost ne smiju biti jedini temelj države. Ljudi se razlikuju i po mnogim drugim osnovama – i ipak mogu ostati ravnopravni građani zajedničke države", zaključio je na kraju.
╰┈➤ Program N1 televizije možete pratiti UŽIVO na ovom linku kao i putem aplikacija za Android /iPhone/iPad
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Učestvuj u diskusiji ili pročitaj komentare